Dijeta i mi
Dijeta i mi je forum podrske u toku dijete. Ukoliko zelite da nam se pridruzite - mozete se registrirati. Clanovi imaju pristup nekim delovima foruma kojeg kao gosti ne mogu da vide

forum podrske u toku dijete


Niste konektovani. Konektujte se i registrujte se

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole  Poruka [Strana 1 od 1]

1 Orasasti plodovi ... taj Ned Maj 04, 2008 8:31 am

lil


Admin
Admin
Indijski orah

Potice iz Brazila, ali se danas najviše proizvodi u Indiji I na našim tezgama odnedavno (ponovo) mogu da se nadu neki egzoticni koštunjavi plodovi, medu njima i indijski orah, poznat i kao kešu. Potice iz Brazila, a u Indiju, koja je danas najveci svetski proizvodac, uvezli su ga Portugalci. Ovaj koštunjavi plod, velicine oko tri centimetra a oblika bokserske rukavice, raste iz mesnatog pseudoploda, kešu jabuke, socne i slatke, od koje se pravi sok. Plod može biti pojedinacan, ili u grozdu i ima sopstvenu cauru. ?Kešu jabuka? je duga od šest do 15 centimetara, kruškolika, sa žutom ili crvenom ljuskom, koja pokriva vlaknastu, socnu pulpu. Raste na kešu stablu, koje može dostici 15 metara, debelo je i zakrivljeno, s povijenim granama koje cesto dopiru do zemlje. Ima sitne ružicaste cvetove, koji rastu iz pazuha lista. Mogu biti muški, ženski ili oba na istom cvetu.

Osim što je plod ukusan, on je i bogat izvor vitamina, minerala i drugih esencijalnih hranljivih materija. Sadrži pet puta više vitamina C nego narandže. U njemu su prisutni i estri, terpeni, aldehidi, alkoholi, ketoni, laktoni? te se koristi za pravljenje visokohranljivih ?snekova? (grickalica) i sokova, a mnogo se koristi i u preparatima za lepotu jer sprecava prerano starenje kože i kose. Sam indijski orah bogat je esencijalnim aminokiselinama (8,8 mg%). Dobar je izvor cinka (4,8 miligrama u 100 grama), minerala potrebnog za povecanje imuniteta u ovo vreme prehlada i gripa, kao i drugih minerala i vitamina: kalijuma, natrijuma, bakra, fluora, joda, kalcijuma (31 mg%), gvožda (2,8 mg%), izuzetno mnogo fosfora (373 mg%), vitamina B1 (45mg%), B2 (12 mg%)i B6, nijacina (12 mg%) i B6 i vitamina E (5,7 mg%). Sadrži dosta masnoca (48,2 grama), što mu daje i veliku kalorijsku vrednost ? 2.478 kJ (578 kcal). Izmedu spoljne i unutrašnje ljuske je gusto, otrovno ulje koldkardol, zbog kojeg orah mora prvo dobro da se ocisti pa ispece ili skuva da bi se toksin uklonio i da bi bio spreman za jelo (naravno, u prodaju stiže vec tako pripremljen). Ovo ulje u Surinamu koriste spolja, za uništavanje larvi ispod kože.

U narodnoj medicini mnogih naroda kao lekoviti koriste se lišce, kora i plod, cak i ljuska, a orah se jede.
Dokazano je da kešu ima antibakterijsko, antidizenterijsko, antimikrobno, antisepticko, protivupalno, diureticko, osvežavajuce i tonizirajuce dejstvo, ali i da je efikasan protiv kašlja, da snižava nivo šecera u krvi i povišen krvni pritisak, steže, suzbija groznicu, cisti creva ? i da je afrodizijak. Na primer, pleme Tikuna iz severozapadne Amazonije smatra njegov sok lekom protiv gripa, a od lišca i kore prave caj protiv proliva, dok drugi taj caj koriste za ispiranje usta kod upale krajnika i ranica na sluzokoži. Brazilci caj od kore kešua koriste protiv vaginalnog sekreta, zatim kao adstringent, za zaustavljanje krvarenja posle vadenja zuba, plod protiv sifilisa, a vino napravljeno od ploda koristi se u drugim delovima Amazonije protiv dizenterije.

Kora i lišce bogati su taninima, grupom fitohemikalija s dokumentovanom biološkom aktivnošcu: od protivupalnih do stežucih efekata. U ljusci kešua otkrivena je anakardicna kiselina, za koju se pokazalo da ubija neke kancerozne celije. Plod kešua ispoljio je antimikrobska svojstva prema raznim vrstama bakterija, izmedu ostalih i helikobakteru pilori, uzrocniku cira na želucu.
Medutim, mora se napomenuti i da indijski orah (kao i drugi orasi) može biti uzrocnik alergije.

izvor

http://www.dijetalno.net

2 Re: Orasasti plodovi ... taj Ned Maj 04, 2008 8:33 am

lil


Admin
Admin
Brazilski orasi su prepuni selena !

Činjenica da je selen esencijalni nutrijent je poznata tek oko 30-ak godina. Selen je važan antioksidans, a njegovi najbolji izvori su plodovi mora, iznutrice i jaja.

Poznato je da su brazilski orasi izuzetno bogati selenom, ali dosad nije provjereno da li je taj selen u tijelu iskoristiv. Nova novozelandska studija u kojoj su dobrovoljci dnevno konzumirali po 2 brazilska oraha pokazuje da je ovo vrlo dobar način popravljanja lošeg statusa selena.

Preporučeni dnevni unos selena za odrasle je 55 μg, a količina sadržana u 2 brazilska oraha je čak 100 μg. Sa selenom ne treba pretjerivati i prosječan dnevni unos ne bi trebao biti veći od 400 μg.

izvor

http://www.dijetalno.net

3 Re: Orasasti plodovi ... taj Sub Jul 12, 2008 11:51 pm

ViA


Gost
Badem
Od svih orašastih plodova bademi sadrže najveću količinu proteina, pa su upravo zbog toga vrlo vrijedan dodatak prehrani vegetarijanaca. Bogati su mineralima, magnezijem, kalijem, fosforom i pogotovo kalcijem. Također su bogati monozasićenim masnim kiselinama koje pomažu kod sniženja razine kolesterola u krvi. Sadrže visoku količinu oleinske kiseline koja štiti od srčenih bolesti. U 25 g nalazimo 165 kcal.

Bundevine semenke
Bundevine koštice su bogate aminokiselinama kao što su alanin, glicin i glutaminska kiselina, a također sadrže i visoku količinu cinka, željeza i fosfora. Samo jedna žlica na dan je izvrstan dodatak zdravoj prehrani, pogotovo za vegane i vegetarijance. U 25 g nalazimo 155 kcal.

Kikiriki
Kikiriki je vrlo bogat proteinima i sadrži značajne količine željeza, cinka i magnezija. Zbog visokog sadržaja proteina i cinka su jako dobra namirnica za vegane i vegetarijance. Kikiriki je jedna od rijetkih namirnica koja je izvor vitamina D. Bolje ih je kupovati neoljuštene jer sadrže vise vitamina i minerala. U 25 g nalazimo 160 kcal.

Kokos
Kokosov orah koristi se za prehranu, piće i proizvodnju ulja. Čak 86 % kalorija kokosa nalazi se u njegovim masnoćama, od kojih je najveći dio zasićenih. U 100 g kokosovog brašna nalazimo 690 kcal. Kokos je izuzetno bogat kalijem, fosforom, magnezijem, a ima i željeza i cinka.

Lešnik
Lešnici sadrže mnogo esencijalnih ulja i dobru mješavinu vitamina i minerala. Vitamin E je jedan od najzastupljenijih i on spriječava oksidaciju polinezasićenih masnih kiselina. Lešnik je jedan od rijeđih orašastih plodva koji sadrži vitamin A, koji je prirodni antioksidans. Od vitamina B, najzastupljeniji su vitamin B5 i B6. Ova namirnica je izvrstan izvor minerala, kao što su mangan, selenij i cink. U 100 g se nalazi oko 627 kcal.

Muskatni oraščić
Stablo muskatnog oraščića potječe s otočja u Indoneziji. U 100 g mirisnog začina kriju se 533 kcal. Bogat je kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem, a ima i nešto cinka. Kako stajanjem gubi svoj specifičan, ugodan miris, muškatni je oraščić najbolje kupovati cijeli.

Orasi
Orasi u svom sastavu imaju malo zasićenih masnih kiselina, a mnogo polinezasićenih i mononezasićenih masnih kiselina. Dobar su izvor proteina, vitamina B1, B6, folata i vitamina E. Zeleni i nezreli orasi su bogati vitaminom C. U 25 g se nalazi 170 kcal.

Pinjoli
Jestive sjemenke nekoliko vrsta bora. Ovo su ukusne grickalice, ali i skupe. Pinjoli se mogu jesti sirovi ili lagano prepečeni, slani ili neslani. Od svih orašastih plodova pinjoli imaju najveći sastojak bjelančevina u svome sastavu, čak 31 %. U 100 g sjemenki obilje je od 515 kcal. Ima dosta vitamina E i vrlo solidne količine kalija, fosfora, željeza, magnezija i cinka. Svoju prirodnu aromu pinjoli će najbolje sačuvati ako ih držite u hladnjaku, jer se lako kvare i brzo užegnu.

Pistaći (Pistaccio)
U 100 g pistacija krije se 621 kcal. Plodovi su specifične zelene boje, a među orašastim plodovima su najbogatiji izvor kalija. Sadrže i nešto vitamina C te solidnu količinu vitamina A, vitamina E važnog za zdravlje kože, dosta magnezija, željeza i kalcija.

(Izvor)

4 Re: Orasasti plodovi ... taj Sub Jul 12, 2008 11:55 pm

ViA


Gost
ORAŠASTI PLODOVI POTIČU VITKOST

Smatra se da orasi izvorno potječu iz Perzije, a sade se od drevnih vremena širom cijeloga svijeta.
U svojem sastavu imaju veliku količinu masti, te su stoga svojevrsne energetske bombe. Svakako valja istaknuti da su masti koje sadrže orasi uglavnom višestruko nezasićene – masti koje su poželjne u prehrani čovjeka današnjice. Naime, tijekom proteklih stotinjak godina, tzv. trend zapadnjačke prehrane zanemario je unos ovih vrijednih masnoća.
Smatra se da je ovaj obrat u prehrani prouzročio povećanu učestalost kardiovaskularnih bolesti.

Ipak, kada konzumirate orahe, pripazite da Vaš ukupni energetski unos ne bude izrazito povišen i "uštedite" na drugim namirnicama, primjerice ograničite unos zasićenih masnoća.

Orašasti plovodi potiču vitkost Pojedete li šaku badema, oraha ili nekih drugih orašastih plodova na dan, možete značajno smanjiti rizik od smrtonosnih srčanih oboljenja,

Pod “šaku” podrazumijevamo ukupno: 2-3 oraha, 2-3 badema, par lješnjaka što je preporučena količina za cijeli dan. Najbolje ih je sitno iskeckati da dobijemo vizuelno veću količinu.

Orašasti su plodovi izvrstan izvor bjelančevina, zdravih ulja i drugih hranjivih tvari, posebno E vitamina (koji je antioksidans). Bjelančevine su biološki vrijedne, s dobrim rasporedom aminokiselina, pa mogu zamijeniti one iz mesa.

Svi orašasti plodovi, sadrže omega 3 nezasićene masne kiseline (kao i losos), a one poboljšavaju razinu dobrog kolesterola i štite srce.

Tijekom studije, započete 1982., dr. Christine Albert ispitala je utjecaj orašastih plodova u prehrani 21.000 liječnika ustanovljeno je da je smrtnost od srčanog udara bila za 47 % manja nego među onima koji orašaste plodove uopće nisu uzimali.

Znači, kao zdraviju alternativu čipsu, štapićima ili perecima, bolje je posegnuti za bademima, orasima bilo koje vrste (obični, indijski, brazilski) ili kikirikijem – no posebno voditi računa o količinama. Ne više od jedne male šačice dnevno raspoređeno tijekom dana.

(Izvor)

5 Re: Orasasti plodovi ... taj Sub Jul 12, 2008 11:59 pm

ViA


Gost
Kada se spomenu orašasti plodovi, uvijek ćete dobiti isti odgovor: to su kalorične namirnice, od njih se deblja, nisu dobri za krvne žile jer sadrže mnogo masti itd.

To su česte predrasude koje prate ovu skupinu namirnica i to, moram reći - potpuno neopravdano. Kamo sreće da u zdjelicama na stolovima umjesto krumpirovog čipsa i grisina stoje bademi, orasi, kikiriki, sezamov desert.
Što ima u orašastim plodovima?

Veverica slaže svoje zalihe hrane za zimu vrlo strpljivo i nikada neće pogriješiti jer uvijek bira upravo orašaste plodove. Je li to slučajno? Nije!
U njima se, naime, krije prava riznica prvorazrednih hranjivih tvari u prirodnom kompleksu, pa tako primjerice lješnjaci sadrže obilje E vitamina, B-kompleksa, osobito vitamin B6, i folnu kiselinu. Možda je važnije spomenuti kako su orašasti plodovi svakako najvredniji izvori minerala (primjerice orasi - kašev i pekan sadrže po 11 mg cinka/100 g), selena, bakra i magnezija.

Kada je reč o mastima u orašastim plodovima, one se pretežito sastoje od oleinske kiseline (kao u maslinovu ulju), pa djeluju gotovo ljekovito, odnosno djeluju tako da se razina LDL kolesterola u krvi spušta, a HDL kolesterola drži stabilnom.

Osim pretežito oleinske kiseline, orašasti plodovi i sjemenke sadrže i određenu količinu omega-3 masnih kiselina koje, ako u prehrani nisu zastupljeni riba i drugi morski proizvodi, mogu dobro poslužiti.

Masnoća iz orašastih plodova ne deblja kako se misli; to su potvrdila ispitivanja u Research and Studies Center u Los Angelesu. Dobrovoljci su osim obroka svakoga dana kroz četiri tjedna dobivali 100 g badema. U usporedbi s kontrolnom skupinom, oni nisu povećali svoju telesnu težinu.

Čudesan kikiriki

Od orašastih plodova, najviše zasluga za dobro zdravlje ima kikiriki, o čemu u posljednje vrijeme ima sve više znanstvenih dokaza.
Veliko je istraživanje obavljeno od 1980. do 1990. godine na Harvard School of Public Health u Bostonu. Ako žena, primjerice, u tjednu pojede 200 g miješanih oraha, smanjit će rizik od srčanih bolesti za oko 35 posto, a ako umjesto oraha pojede kikiriki, rizik će biti dvostruko smanjen.
Recimo da 30 g kikirikija sadrži više od 10 posto dnevnih potreba u dragocjenoj folnoj kiselini. Ima stručnjaka koji pišu o kikirikiju kao dijetetskoj namirnici, premda, s obzirom na svoju veliku energetsku vrijednost, taj epitet ne bi mogao zaslužiti.

No, prehrana je uvijek puna iznenađenja, pa je tako i kod kikirikija.
Najnovija istraživanja obavljena na Purdue sveučilištu pokazala su da kikiriki, osobito u obliku maslaca za mazanje, izaziva smanjivanje apetita, pa se tako i unatoč velikoj kalorijskoj vrijednosti namirnice, kilogrami gube. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u časopisu International Journal of Obesity. Dobro organizirani pokus je pokazao da je skupina koja je dnevno konzumirala 30 grama kikirikija imala niži indeks tjelesne mase od druge skupine koja se hranila na uobičajeni način, ali bez kikirikija.

Objašnjenje ovog fenomena relativno je jednostavno; kikiriki je smjesa proteina, biljnih masnoća i topljivih vlakana u obliku hrskave strukture koja izvrsno "pokriva" glad. Istraživači s Purdue sveučilišta napravili su usporedbu, pa su tako utvrdili da je primjerice pet puta dulja "pokrivenost" osjećaja gladi s kikirikijem nego s rižinim snackom kao što je čokolada s rižom.

Postoje dokazi da se prženi kikiriki slabo apsorbira, dakle dugo zadržava u želucu i tankom crijevu, što bi mogao biti dodatni razlog za dugotrajno zasićenje.

Ne zaboravite badem

Badem mnogi jedu samo dva puta na godinu ili, točnije, kada netko kod kuće napravi kolač ili koju drugu slasticu s bademima. To je, naravno, velika pogreška jer ovaj orašasti plod predstavlja pravu riznicu rijetkih minerala. Bilo bi, zapravo, vrlo korisno da se na stolu nalazi svakoga dana, pa se u nedostatku drugog snacka upravo konzumira - badem.

Poznat je po bademovom ulju, a u ovom je pak otopljen prirodni (miješani) E vitamin. No, ono o čemu se u posljednje vrijeme piše u stručnim radovima jest aktivnost badema u smislu prevencije raka kolona. Obavljeni pokusi na laboratorijskim životinjama pokazali su da se umjetno izazvani rak sporo (ili nikako) razvija u crijevima štakora ako ovaj u dnevnim obrocima dobiva bademe. Od svih orašastih plodova, kikiriki, badem i pekan orah pokazuju najbolje učinke.

S bademom su načinjeni i drugi pokusi, što najbolje pokazuje studija rađena u nekoliko zemalja vezana za njegov utjecaj na povećanje razine LDL kolesterola. Dobrovoljci su podijeljeni u tri skupine, od kojih je prva dobivala samo obroke s maslinovim uljem, druga s mliječnom masti, a treća s bademima.

Nakon četiri tjedna kod skupine koja je konzumirala badem razina LDL kolesterola pala je za 17 posto, kod one s maslinovim uljem za 8 posto, a nije se smanjila kod skupine s mliječnom masti.

Što je s lanom?

Lanene sjemenke proglašavaju se više lijekom nego namirnicom, i to s punim pravom.

Te vrlo ukusne sjemenke sadrže sasvim dovoljno omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA), fitoestrogene i lignane, dakle obilje bioaktivnih tvari bez kojih se ne može zamisliti funkcioniranje i zaštita organizma.

Imitirajući hormone estrogene, umanjuju karcinogeni potencijal koji u tijelu nastaje njihovim djelovanjem. No, ono što je možda i važnije, ove sjemenke sadrže obilje esencijalnih masnih kiselina, a osobito alfa-linolenske koja se u organizmu ne može sintetizirati već se praktično svakoga dana mora unositi hranom.

Nije potrebno podsjećati kako je ova masna kiselina bitna za izgradnju staničnih membrana i reguliranje krvnog tlaka. Ta kiselina po svojoj strukturi pripada skupini omega-3 kiselina i slična je DHA i EPA iz ribljeg ulja.

Nekoliko studija povezuje redovito uzimanje lanenih sjemenki kao moguću prevenciju bolesti srca i krvožilnog sustava, a posebno francuska studija iz 1999. godine u kojoj se tvrdi da namirnice bogate alfa-linolenskom kiselinom štite srce od drugog srčanog udara.

(Izvor)

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh  Poruka [Strana 1 od 1]

Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu